Najveća greška koju žene prave kada su pod stresom

Osećaji praznine, tuge ili neraspoloženja nikome nisu nepoznanica. Znate ono kada niste raspoloženi za rad, sporiji ste nego obično, možda i previše zabrinuti. Niste bolesni, ali loši osećaji rastu i što ste duže u tom negativnom raspoloženju čini vam se da život zapravo nema mnogo smisla… Tada, uglavnom, tražite rešenja u sitnim zadovoljstvima, a jedno od prvih je hrana. Konzumiranje slatkiša, jakih i masnih namirnica ili mnogo kafe (kada osećate umor) obično je prva slamka spasa, no to vam kasnije stvara grižu savesti, a samim tim se i neraspoloženje dodatno povećava. Zato prejedanje spada u najčešće greške koje pravite u stresnim situacijama.
Alice Mackintosh i Rachel Kelly, autorke knjige „The Happy Kitchen“ tvrde da je dobra vest da hrana može da utiče na raspoloženje, ali je krucijalan pravilan odabir namirnica. U zavisnosti od problema koji vas muči, one nude 6 različitih rešenja.

Kiseli kupus protiv stresa

Sve je više istraživanja koja svedoče o jakoj vezi između probavnog sistema i mozga. Neki naučnici, čak, probavni sistem nazivaju mozgom broj 2. Ključ zdrave probave jesu dobre bakterije, a istraživanja pokazuju da ona utiče na naše raspoloženje, smanjuje osećaj teskobe, kao i nivo kortizola (hormona stresa).
Konzumiranje kiselog kupusa je sjajan način za poboljšanje nivoa dobrih bakterija u crevima te on odlično neguje naš probavni trakt. Kako biste osetili prave rezultate potrebno je da više od mesec dana jedete ovu namirnicu bar dva puta nedeljno.

Orašasti plodovi za dobro raspoloženje

Često slušamo o tome kako su losos ili tuna važni za naš mozak, i to je istina, ali omega-3 masti možete unositi i kroz orašaste plodove i semenke. Konoplje, laneno seme i orasi najbolji su izbor, jer osim takozvanih dobrih masti sadrže i visok nivo cinka, magnezijuma i vitamine grupe B koji pomažu organizmu da što bolje iskoristi omega-3 masti. Zato se ove tri namirnice često nazivaju i super hranom.

Šafran za anksioznost

Istorija šafrana bogata je podjednako kao i ukus, boja, ali i nutritivna vrednost ovog začina. Mada ga zbog visoke cene mnogi nazivaju crveno zlato, u svetu zdrave ishrane, šafran je zaista vredan upravo koliko i zlato u svetu metala. Mnoga istraživanja su pokazala da ima slično dejstvo kao i antidepresivi. Dobra vest je da vam je potrebno svega nekoliko trunčica ovog začina koji se može dodati različitim jelima (najpoznatija je paelja), ali i da čak samo njegov miris deluje umirujuće na naš mozak i u istom trenutku popravlja raspoloženje.

Alge za zdravu štitnu žlezdu

Alge su odličan dodatak ishrani, jer su bogate jodom, gvožđem i drugim esencijalnim hranjivim materijama koje naš mozak voli, a među njima su i vitamini B grupe, folna kiselina i magnezijum. Sve to nam je potrebno za pravilno funkcionisanje štitne žlezde koja ima ključnu ulogu u tome kako ćemo biti raspoloženi i hoćemo li imati dovoljno energije. Poslednjih godina, alge se lako mogu nabaviti na našem tržištu, a ukoliko niste navikli da pripremate obroke sa algama dovoljno je da njima začinite svoju omijenu salatu, supu ili bilo koje drugo jelo.

Jaja za koncentraciju

Jaja su posebno dobra jer su izvor esencijalnog nutrijenta holina koji pomaže da se formira zaštitni omotač preko nekih od naših nerava. Na taj način se pomaže mozgu da komunicira brže sa ostatkom tela. Ona, takođe, pomažu da se poboljša koncentracija i pamćenje. Iako možda nećete primetiti promene preko noći, ukoliko 3 puta nedeljno pojedete po jedno jaje primetićete rezultate već nakon nešto više od mesec dana. Ako ne volite jaja, dobar izvor holina jeste i susam.

Kozice za dobro pamćenje

Postoji nekoliko razloga zašto kozice utiču na pamćenje: najpre one sadrže cink, a pokazalo se da stariji ljudi čija se ishrana bazirala na plodovima mora imaju znatno bolje pamćenje od svojih vršnjaka.
Manje poznata korist jeste ta što kozice sadrže visok nivo astaksantina – veoma bitnog antioksidansa. On štiti osetljive moždane strukture i samim tim poboljšava pamćenje, a zahvaljujući njemu losos, škampi, pastrva i rakovi imaju crvenu boju. U kozicama je njegovo prisustvo najveće, ali nećete pogrešiti ni ako 2 puta nedeljno jedete losos.

Foto: Instagram/@theskinnyconfidental

Podeli

Scroll to Top