Otvorena izložba Henri Mur – grafičar u Narodnom muzeju

Umetnički događaj ove sezone, izložba čuvenog britanskog umetnika pod nazivom Henri Mur – grafičar otvorena je u Narodnom muzeju u Beogradu. Postavka koju čine osamdeset grafika, pet modela skulptura i jedan radni model nastalih u periodu od 1934. do 1983. godine već na prvi pogled oduševila je kulturnu javnost prestonice. Čitav ugođaj upotpunile su fotografije legendarnog Henrija Mura među kojima su i one na kojima je prikazano kako stvara svoja umetnička dela.

Izložba sezone, kakav je epitet dobila i pre otvaranja, nastala je kao rezulatat saradnje Narodnog muzeja, banke Intesa i British Council-a, institucije koja ima višedecenijsku praksu predstavljanja opusa britanskih umetnika, a posebno mestu tu zauzima upravo Henri Mur jer su vlasnici najvećeg dela njegovog stvaralaštva.

Skulptura - Henri Mur2

Čast da otvori ovu izložbu imao je ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac koji je podsetio prisutne da su dela legendarnog umetnika, koji je na svojevrstan način obeležio dvadeseti vek, prvi put izlagana u Beogradu 1955. godine, a ovo je četvrta po redu postavka njegovih dela u Srbiji. Specijalno zbog ovog događaja u našu prestonicu doputovao je i Dejvid Mičinston, nekadašnji direktor fondacije Henri Mur i lični prijatelj umetnika. On je prisutnima na otvaranju u Narodnom muzeju ispričao mnoge detalje o samoj ličnosti i karakteru čuvenog grafičara, a inspirativne govore održali su i ambasador Velike Britanije Denis Kif, direktor British Council-a za zapadni Balkan Toni O`Brajan, direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić – Brešković i Maja Kolar ispred banke Intesa.

Katarina Radivojevic2

Henri Mur bio je vajar, crtač i grafičar koji je ostao upamćen kao najveći britanski skulptor dvadesetog veka. Centralna tema njegovog čitavog opusa bila je ljudska figura. Iako je tokom svog života bio svedok revolucionarnih promena u uvođenju novih materijala, to ga nije inspirisalo. Svoj izraz je pre svega temeljio je na istraživanju različitih kulturnih tradicija, među kojima su mu najzanimljivije bile egipatska i civilizacija Inka. Zbog toga se u oblinama njegovih ženskih figura mogu zapaziti i oblici planina, dolina, stena i pećina čime je obogatio i tradiciju pejsaža koja obeležava englesku vizuelnu kulturu i umetnost.

Beograđani će imati priliku da pogledaju Murova dela do kraja oktobra, a nakon toga postavka se seli u Novi Sad gde će biti izložena u Muzeju Vojvodine.

Podeli

Scroll to Top