Ako konstantno analizirate greške iz prošlosti i unapred brinete o budućim događajima, ovo su koraci koje bi trebalo da preduzmete
Da li spadate u osobe koje neprestano razmišljaju o prošlim i budućim događajima, analaziraju svoje i postupke drugih ljudi i preispituju odluke koje su doneli? Preterano razmišljanje veoma je rasprostranjena pojava u savremenom svetu i siguran put ka nesrećnom i neispunjenom životu. Ova dosadna navika u najmanju ruku predstavlja gubljenje vremena, a može imati mnoge negativne posledice po zdravlje i najčešći je uzrok nesanice i anksioznosti. Pa zašto onda to radimo?
PRETERANO RAZMIŠLJANJE: GLAVNI RAZLOZI
Psiholozi tvrde da uzroci preteranog razmišljanja mogu biti sumnja u sebe, nizak nivo samopoštovanja ili traumatična iskustva, ali i niz drugih sličnih faktora. Ovakav obrazac ponašanja uglavnom podrazumeva da osoba neprestano analizira greške iz prošlosti i unapred brine o budućim događajima zbog čega propušta da bude prisutna u sadašnjem trenutku – jedinom komadu realnosti koji imamo. Dok ramišljaja, brine i planira, život joj prolazi s gorkim ukusom anksiznosti, napetosti i isčekivanja, čime smanjuje prirodnu sposobnost da budu radosna, vesela i ispunjena. Ako prepoznajete sebe u ovom opisu možda smatrate da je preterano razmišljanje izvan vaše kontrole, ali zapravo postoji čitav niz tehnika da iskorenite ovu štetnu naviku. Zato nastavite da skrolujete.
PROČITAJTE: Tri koraka koja možete da preduzmete ako želite da ojačate samopouzdanje
MEDITACIJA
Kao što smo već rekli, osobe sklone preteranom razmišljanju propuštaju sadašnji trenutak jer konstantno analiziraju prošlost ili pokušavaju da predvide šta će se desiti u budućnosti, a meditacija je najefikasniji način da se oslobodite ove navike. Deset do 15 minuta dnevno bez misli, pored svih drugih benefita, pomoći će vam da i tokom ostatka dana svoju pažnju usmerite na sadašnji trenutak. Ako nemate iskustva s meditacijom, najbolje je da upišete kurs i prođete kroz obuku ili da za početak isprobate vođene meditacije koje možete da pronađete na YouTube.
DRUGE TEHNIKE OPUŠTANJA
Osim meditacije, postoji još niz tehnika za opuštanje koje možete da isprobate, a najefikasnije među njima su joga, tai-chi i vežbe disanja. Naučno je dokazano da praktikovanje joge umanjuje izlučivanje kortizola (hormona stresa) i balansira proizvodnju melatonina – hormona koji reguliše san. Slične rezultate postićićete i ako se opredelite za tai-chi, a na vama je izaberete tehniku koja vam više prija.
Kada je reč o disanju, verujemo da se svima mnogo puta desilo da duboko udahnete i izdahnete pa da se odmah osećate bolje. Dijafragmalno odnosno trbušno disanje deluje opuštajuće i pomaže kod anksioznosti, depresije i nesanice.
PROMENITE FOKUS
Kada se nađete u stanju zabrinutosti, umerite svoju koncentraciju na druge stvari, tačnije pronađite aktivnost koja će usmeriti vaše misli na druge stvari. To može biti čitanje knjige, kuvanje, bilo koji hobi, pa čak i obavljanje kućnih poslova. Čitanje knjige najefikasnije će vam pomoći da preusmerite misli, a samim tim i da se opustite. Ako uveče ne možete da zaspite zbog preteranog razmišljanja, čitanje je najbolji lek. Već nakon nekoliko stranica utonućete u dubok san. Odličan način da se oslobodite negativnih misli jeste i da pronađete hobi kojim ćete ispuniti slobodno vreme ili da jednostavno obrišite prašinu i prozore u svom domu. Osim što ćete skrenuti misli s loših stvari, nakon uspešno obavljanog posla sigurno ćete osećati zadovoljstvo.
ZAKAŽITE VREME ZA BRIGU
Da, dobro ste pročitali. Možda zvuči čudbo, ali mnogi psiholozi savetuju da umesto da brinete tokom celog dana, odredite 30-ak minuta dnevno za analizu problema koji vas muče, a potom više ne mislite o tome.
Klinički psiholozi Sarah Kate McGowan i Evelyn Behar sprovele su istraživanje na 53 pacijenata kojima je dijagnostikovana anksioznost, a rezultati su pokazali da je njihovo stanje bilo znatno bolje nakon što su dve nedelje praktikovali ovu metodu. One tvrde da je otprilike toliko vremena potrebno da biste iskorenili naviku da po čitav dan razmišljate o negativnim stvarima.
ZAPIŠITE SVOJE MISLI
Zapisivanje sopstvenih briga može imati terapeutsko dejstvo. Stavite na papir sve strahove i negativne emocije, a onda zatvorite beležnicu i nastavite dalje sa svojim danom. Videćete da ćete se odmah osećati bolje.
Još više benefita osetićete ako počnete da vodite dnevnik zahvalnosti. Zapisivanje stvari na kojima ste zahvalni menja vaš fokus, a mnoge naučne studije utvrdile su da ova metoda pomaže kod stanja kao što su anksioznost ili depresija.
VEŽBAJTE SAMOPREISPITIVANJE
Samoreflekcija podrazumeva preispitivanje sopstvenih uverenja i ponašanja, sa ciljem da osvestite razlog zbog kog preterano razmišljate. Da li je vaše uverenje da svaka situacija u životu zahteva duboku analizu rezultat traumatičog iskustva, otrovnog radnog okruženja ili imate parnera koji vam je poljuljao samopouzdanje?
Niko nije rođen s ovom osobinom, a kada otkrijete uzrok preteranog razmišljanja, lako ćete se rešiti te autodestruktivne navike.
OSVESTITE VEZU IZMEĐU MISLI I OSEĆANJA
Mnoge naučne studije utvrdile su da su osobe koje previše razmišjaju uglavnom loše raspoložene, a negativne emocije bude u njima želju za još dubljom analizom. Da biste izašli iz začaranog kruga, najpre morate da shvatite da su vaša osećanja i misli usko povezane te da je praktikovanje aktivnosti koje će vam opustiti misli jedini način da se osećate bolje.
Postoji niz načina da popravite svoje raspoloženje, kao što su bilo koja fizička aktivnost, druženje s prijateljima ili članovima porodice ili igranje s kućnim ljubimcem. Za koju ćete se od mnogobrojnih opcija odlučiti, zavisi samo od vas. Verovatno nijedna od pomenutih aktivnosti neće u danu iskoreniti vašu naviku da preterano razmišljate, ali vrlo brzo ćete početi da primećujete prve rezultate.
Ovaj tekst originalno je objavljen na našem portalu 19. septembra 2020. godine.
Tekst: INJournal magazin
Naslovna fotografija: @melissa_thiebaut
Foto: Instagram