Naučnici sa Harvarda otkrili su da kasni obroci utiču na hormone gladi, potrošnju kalorija i način na koji telo skladišti masnoće, čak i kada jedemo potpuno istu hranu.
Verovatno ste mnogo puta čuli da večera u kasnim satima nije najbolji izbor, posebno ukoliko želite da izgubite višak kilograma. S druge strane, poslednjih godina sve češće se govori o tome da vreme u koje jedemo zapravo nije toliko važno i da je za održavanje zdrave telesne težine presudan ukupan broj kalorija koje unosimo tokom dana. Međutim, šta o tome kaže nauka? Iako oba stanovišta imaju svoje uporište, istraživanje koje su sproveli naučnici iz bolnice Brigham and Women’s Hospital, povezane sa Medicinskim fakultetom na Harvardu, pokazalo je da vreme obroka može značajno da utiče na određene metaboličke procese, čak i kada su količina i sastav hrane potpuno isti.
ŠTA JE POKAZALO ISTRAŽIVANJE SA HARVARDA?
U okviru kliničke studije naučnici su pratili 16 odraslih osoba sa prekomernom telesnom težinom, koje su tokom dva različita režima ishrane konzumirale identične obroke. Količina kalorija, odnos proteina, masti i ugljenih hidrata, kao i drugi važni uslovi, bili su kontrolisani. Jedina ključna razlika odnosila se na vreme obroka, koji su u jednom režimu bili pomereni za približno četiri sata kasnije.
PROČITAJTE: Šta su prazne kalorije i kako da ih izbegnete sada i zauvek?
Rezultati su pokazali da kasniji obroci utiču na tri važna procesa u organizmu: povećavaju osećaj gladi, smanjuju potrošnju energije i menjaju aktivnost gena povezanih sa metabolizmom masnog tkiva. Drugim rečima, iako su učesnici jeli potpuno istu hranu, njihov organizam nije reagovao na isti način.
KASNI OBROCI POVEĆAVAJU OSEĆAJ GLADI
Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosilo se na hormone koji regulišu apetit. Naime, tokom režima sa kasnijim obrocima učesnici su imali približno dvostruko veće izglede da prijave osećaj gladi, uprkos tome što su unosili identičnu količinu hrane.
Istovremeno je zabeležen pad nivoa leptina, hormona koji mozgu šalje signal sitosti. Njegova koncentracija tokom budnog dela dana bila je u proseku oko 16% niža, dok se odnos grelina, hormona gladi, i leptina pomerio u pravcu pojačanog apetita.
Ovi rezultati sugerišu da kasni obroci mogu da otežaju kontrolu apetita i povećaju želju za dodatnom hranom, što dugoročno može predstavljati prepreku osobama koje pokušavaju da smanje telesnu težinu.
TELO TROŠI MANJE KALORIJA KADA JEDEMO KASNIJE
Drugi važan rezultat istraživanja odnosio se na energetsku potrošnju. Naučnici su utvrdili da su učesnici tokom režima sa kasnijim obrocima trošili u proseku oko 59 kalorija manje tokom budnog dela dana.
Iako ova razlika na prvi pogled ne deluje značajno, ona pokazuje da vreme obroka može imati uticaj na način na koji organizam koristi energiju. Istraživači su zabeležili i blago sniženje telesne temperature, što je dodatno ukazalo na promene u metaboličkim procesima.
Ipak, važno je naglasiti da ovi rezultati ne znače da će kasna večera automatski dovesti do povećanja telesne težine. Studija je bila kratkotrajna i nije pokazala koliko bi se uočene promene odrazile na telesnu težinu tokom dužeg perioda.
KAKO KASNI OBROCI UTIČU NA SKLADIŠTENJE MASNOĆA?
Treće otkriće bilo je posebno zanimljivo jer se odnosilo na promene unutar samog masnog tkiva. Kod sedam učesnika naučnici su analizirali uzorke masnog tkiva i ustanovili promene u aktivnosti gena koji učestvuju u stvaranju i razgradnji masti.
Rezultati su ukazali na povećanu aktivnost procesa povezanih sa skladištenjem masnoća, odnosno smanjenu aktivnost pojedinih procesa koji učestvuju u njihovoj razgradnji.
Međutim, kako je ovaj deo istraživanja obuhvatio mali broj ispitanika, naučnici ističu da su potrebne dodatne studije kako bi se potvrdilo da li ovakve promene dugoročno utiču na količinu masnog tkiva.
DA LI TO ZNAČI DA TREBA DA IZBEGAVAMO KASNE VEČERE?
Iako rezultati istraživanja sugerišu da raniji obroci mogu biti povoljniji za regulaciju apetita i određene metaboličke procese, to ne znači da je vreme večere važnije od ukupne ishrane.
Naprotiv, druga klinička istraživanja pokazala su da osobe koje najveći deo dnevnih kalorija unose ujutru i one koje ih unose uveče mogu ostvariti gotovo identične rezultate u mršavljenju, pod uslovom da je ukupan kalorijski unos jednak.
Ključna razlika je u tome što kasni obroci kod pojedinih osoba mogu pojačati glad i na taj način otežati održavanje kalorijskog deficita. Zato vreme obroka može biti koristan faktor u planiranju ishrane, ali nije presudno samo po sebi.
Na kraju, najvažnije je da raspored obroka bude usklađen sa individualnim potrebama, dnevnim obavezama i ritmom spavanja. Ukoliko vam odgovara ranija večera, ona može imati određene prednosti, ali povremeni kasni obrok nije razlog za zabrinutost. Mnogo veći značaj imaju kvalitet ishrane, ukupna količina hrane koju unosimo i navike kojih možemo dugoročno da se pridržavamo.
Tekst: Ivana Nikolić
Naslovna fotografija: @marine_diet
Foto: Instagram



